Susuga i le Fa’afeagaiga,
Afioga i Minisita o le Kapeneta ma Sui Minisita,
Afioga i le Ta’ita’ifono ma le Komiti Fa’atonu a le Fa’alapotopotoga o Esetete Tausi a Samoa,
Sui o le Pulega o Oloa Auina atu i Fafo a Samoa ma le Matagaluega o Ele’ele ma Fuagafanua,
Ofisa Sili o Pulega ma sui o Matagaluega ma Fa’alapotopotoga a le Malo,
Le mamalu o le aufaigaluega,
O tatou pa’aga ma le pa’ia o le au vala’aulia,
Talofa lava ma le laufofoga fiafia.
E tele aso, ae le lau aso. E tele foi taeao, ae le lau taeao.
O lenei aso, tatou te toe tōmanatu ma fa’amamaluina le tala’aga tāua o le Fa’alapotopotoga o Esetete Tausi a Samoa. Ae le gata i lea, o le amana’ia ma fa’amanatuina le toatele o tagata sa ofoina atu la latou auaunaga i lenei Fa’alapotopotoga, i le tele o tausaga ua tuana’i.
O le lona lua o fa’amoemoe, o le aso foi lenei e fa’ailogaina ai le amataga o le isi la’asaga fou aua le si’itia o le auaunaga mo le atina’eina o fa’ato’aga ma fanua o le atunu’u.
O le masina o Iuni 2026, na fa’amaeʻaina ai le galuega tele o le fa’aliliuina atu o aseta poo meatotino, o matafaioi ma galuega a le Fa’alapotopotoga o Esetete Tausi i le Matagaluega o Eleele ma Fuagafanua ma le Pulega o Oloa Auina atu i Fafo a Samoa, e tusa ai ma iʻugafono a le Kapeneta.
O lenei suiga e lagolagoina ai sini autū a le Malo e pei ona ta’atia i le Ta’iala mo le Lumana’i Manuia o Samoa 2026/27–2030/31, e fa’amautu ai pulega lelei, fa’alautele avanoa tau tamaoaiga, ma si’itia le manuia o nu’u ma alalafaga. O le toe fa’atulagaina o fanua ma aseta a le Malo i lona aofa’i e tusa ma le $45.7 miliona, e fa’amoemoe e una’ia ai fa’ato’aga fa’apisinisi, fa’ateleina oloa e auina atu i fafo, ma fausia avanoa faigaluega mo tagatanu’u o Samoa.
E tusa ma le 7,000 eka o fanua i Faleolo ua fa’aliliuina atu i le Matagaluega o Eleele ma Fuagafanua. O le 3,000 eka o fanua ua fa’amoemoe mo fa’ato‘aga fa’apisinisi tauala atu i le Pulega o Oloa Auina i Fafo, o le a fesoasoani i le si’itia o le gaosiga o oloa auina atu i fafo, ma avanoa faigaluega mo tagata Samoa.
Ua fa’aliliuina atu foi le ofisa autū ma le fanua a le Esetete Tausi i Vaitele i le Samoa Export Authority, fa’atasi ai ma nisi o meatotino autū mo galuega ma le atinaʻeina o fua o faatoʻaga.
Ua tauaveina foi e le Malo, e ala i le Matagaluega o Tupe, ma fa’amautuina noataga tau tupe a le Esetete Tausi e tusa ma le $6.06 miliona, ina ia mafai ai ona faamae’a galuega a le Fa’alapotopotoga e aunoa ma ni noataga tau tupe o totoe.
O le manatu autū o le Ta’iala mo le Lumana’i Manuia o Samoa, o le Aiga Samoa. E lē fuaina le manuia i na o fanua ma meatotino, ae e fua i le manuia o tagata o loo fa’aaogaina. O le mafua’aga lea ua lagolagoina ai le si’itia o le toatele o tagata faigaluega a le Esetete Tausi i isi fa’alapotopotoga a le Malo ina ia tumau pea lo latou tomai, agavaa ma lo latou sao taua i le atina‘e o Samoa.
O le fa’agasologa o lenei suiga, sa taulamua ai le Komiti le Tumau poo le Interim Transition Committee, ma sa tausisia ai fa’aiuga a le Kapeneta e ala i faiga-pulega lelei. O lea e fai ai aʻu ma sui o le Afioga i le Palemia ma le Malo o Samoa, ou te momoli atu ai le agaga fa’afetai i le Taitaifono, Afioga Tagaloa Eddie Wilson, faapea le Komiti Faatonu a le Esetete Tausi a Samoa.
E le fa’aitiitia fo’i le fa’afetai i le Pulega ma le aufaigaluega a le Esetete Tausi. O i latou sa galulue muamua ma i latou o loo fa’aauau ai nei, mo la outou tautua ma le lē fa’alogologo tiga i lenei vaitau o suiga tetele.
E fa’apena foi ona matou faafetaia sui o le Interim Transition Committee, le Matagaluega o Eleele ma Fuagafanua, le Pulega o Oloa Auina atu i Fafo, le Matagaluega o Tupe, le Matagaluega o Fa’alapotopotoga a le Malo, aemaise le loaloa o Matagaluega, o Fa’alapotopotoga ma pa’aga uma sa lagolagoina lenei fa’agasologa.
O le tapunia ai o le Esetete Tausi, e lē o le fa’ai’uga lea o lona tala’aga. O se amataga fou. O lona tofi ma lona sao o le a ola pea i fanua o lo’o atina’eina, i galuega o lo’o fa’atinoina, ma i tagata o lo’o fa’aauauina lenei galuega tāua.
O la tatou lu’itau i le taimi nei, ia fa’aliliu nei suiga i ni taunu’uga moni mo Samoa—ia tele avanoa faigaluega, si’itia le gaosiga o oloa ma le tamaoaiga, ma fa’aleleia atili le soifuaga o tatou tagata.
Ia tatou aga’i i luma ma le lototele, ma le mautinoa, ma fa’amamaluina pea le tala’aga o le Esetete Tausi e ala i galuega lelei ma taunu’uga manuia mo tupulaga o nei ma a taeao.
Soifua ma ia manuia
Saunoaga Autu A Le Afioga I Le Sui Palemia, Hon. Mulipola Anarosa Ale Molioo I Le Sauniga Faaiu Ma Le Tapunia Aloaia O Le Samoa Trust Estate Corporation (STEC)
- PM Corner
Recent posts
-
Prime Minister concludes Official New Zealand mission with major consultation of more than 700 Samoan Seasonal Workers in Blenheim [23 July 2026] -
Prime Minister begins final leg of New Zealand visit in Blenheim [22 July 2026] -
Prime Minister encourages strategic management of Samoa's Assets in New Zealand [21 July 2026] -
Prime Ministers of Samoa and New Zealand reaffirms Enduring Partnership [21 July 2026] -
Acting Prime Minister meets U.N.F.P.A. Regional Director