Ua tu mälö le mauga tula na tafa’i e le falefa o Sula pei o le tala e fai le Falevaimauga. Ua gäfoa lelei foi le ata ma tafa manino le malama e pei o le upu e fai i le si’u o le Tuamasaga. Ua faataulologo ai nei pitofanua o le Malae o Aganuu ma Faatufugaga i Malifa nei, ina ua aofia poto mai pa’ia ma mamalu o le atunuu. E ao ai ona faapoipoi la’au tu i vanu ne’i sala se gagana faitauina le tautalaga.
Susü o lau Susuga o le Ta’ita’i o le Sauniga, Rev. Ma’auga Motu, o le Failautusi o Ekalesia So’ofa’atasi i Samoa.
Aflfio le Minisita ma le Sui Minisita o le Matagaluega.
Aflfio le pa’ia maualuga o le Fa’alapotopotoga a le FAGASA (Faalapotopotoga mo le a’oa’oina o le Gagana Samoa i Aotearoa).
Susu le Susuga ile Ofisa Sili o Pulega, le Pulega ma le Mataluega o A’oga ma Aganuu
Afifio le pa’ia o le auvala’aulia.
Se’i mua’i fa’aéte fimälie se fa’amatalaga auä ele’elesa ma fanuatapu, e faigata Sinave ma Ulumoto’otua, e afifio ai le pa’ia i Alo Sina ma le Fuaifale o Salevalasi. E tausi va’atele e le Faletolu ma le Vainalepa ma upu ia Tuisamau. Tulou ia.
Ua mae’a ona molio’o le tupe o le taulafoga e ala i le taulaga faafetai i lenei taeao, pei ona fita iai le susuga i le Fa’afeagaiga. Faafetai mo le upu folafola ma le fe’au momoli mai o le Talalelei, o lea ua tomatau ai lenei faamoemoe taua sa atofa. la faafo’i le mau e tele ma ia tumu pea le utu fa’ aleagaga aua le vala’auina i le finagalo o le Atua.
O le taeao lenei, o se taeao-mua. O se ulua’i taeao. Ua tatou feiloa’i i pu’e o mano ae le’o mała i lenei taeao. Sa lupe le lafo a Lualemana pe tau lenei fa’amoemoe ua leva ona fuafua. O le fonotaga a le Fa’alapotopotoga mo le a’oa’oina o le Gagana Samoa i Aotearoa. O se matâti’a lenei foi fa’amoemoe pei ona atagia ai le folau mamao mai o le FAGASA i le (ona 34 ai nei o tausaga talu ona fa’avaeina lana fono
O le Manulauti a le FAGASA:
“la fa’afailele ma łapu’e le Gagana Samoa ia Ola i Aotearoa”.
E feso’ota’i lelei le manulauti a le FAGASA ma le Tulafono o le Komisi o le Gagana Samoa a le tatou Malo o Samoa, ia fa’atumau ma ia Ola pea la tatou gagana. E fa’apea foi la latou va’aiga taula’i, o le ta’iala o le Gagana Samoa olo’o limata’ita’iina ai a latou galuega.
Ua manino i lenei fonotaga ta’iala a le FAGASA: 10 latou tausisia o Feagaiga o Waitangi/Treaty of Waitangi ma le Feagaiga o Faigauô/Treaty of Friendship.
Olo’o latou taumafai fo’i e fa’amausalî le Gagana Samoa o se gagana a Niu Siła aemaise le fa’ataua ma fa’aaloalogia o matafaioi ma aia tatau a ë e fa’aaogaiona le gagana.
E lë tupu fua le fa’atofalaiga a Aiono Dr. Fanaafi LeTagaloa e faapea: A leai se gagana, ua leai se aganu ‘u, a leai se aganu ‘u, ua po le nu ‘u. O le ute lena o fa’anaunauga a lenei fa’alapotopotoga, lea lava ua masi’i ma fa’amalo’ulo’u mai e aumaî ma avată, e 010010 pitova’a e le gała ma le tatou Matagaluega o A ‘oga ma Aganuu i Samoa, o pa’aga ma le lavaloa 0 10 tatou ałunuu i le fa’amapu’eina pea o la tatou lava gagana aua o le tofl na tu’u fa’ amalele mai i le Atua i outou tua’a ma o matou matua .
‘Aua ne’i leai se gagana Samoa o a taeao ma iéluä. Ae ia fa’aolaola, fa’aaoga ma fa’ataua pea le tatou gagana.
E fia fa’aleo ai le agaga o le fa’afetai i le afioga i le Peresetene Aoao o le FAGASA tainane le laulau ma le ma’ave ese’ese o sui mamalu uma, o lea ua tau lau o le fa’amoemoe. E le tau selu atu, o lea ua tofu i liu la outou atu na fa’atautuli, ua faamalo le fa’atamasoalii, ua fa’afetai galulue. Lea lava olo’o outou susu’e le fa’amalama ma tepa mai o le Isaraelu moni e tiu ma mitamita i lana gagana ma le aganuu. Olo’o outou aputiputi le lumana’i o alo ma fanau a si o tatou atunu’u, a’o luluti ma fafati malolosi mai peau o gagana ese’ese mai fafo ua tauäu ina lilofia ai le tatou gagana. la fai ma vi ‘iga sili o le Atua la outou tautua i totonu o Aotearoa e le gata i le fa’atumauina o la tatou gagana i a’oa’oga a’o la outou sa’iligamalo i tofi ma tiute olo’o nopia’i ai i atunuu mamao.
Le pa’ia e ua aofia, e afua mai mauga tetele le manuia o nu’u, pei ona iai le autu o le fonotaga. Faafetai tele FAGASA mo le autu; ou te talitonu, o le mau tau’ave lea a soo se Samoa, o le talitonuga ma le faamuamua foi lea a le tatou Malo ile faatinoga o ana galuega.
la manuia tele la outou faatofala’iga ma le fonotaga. la fono-usu ma le Agaga ole Atua, ia maua se ‘ai mo le FAGASA; sili se ‘ai mo alo ma fanau a Samoa 0100 apelepeleina i o outou a’ao; fo’i le viiga ile Atua.
Ou te fiafia tele e faasilasila fa’aaloalo e faapea, ua tatalaina aloaia nei le Fonotaga Iona 34 a le FAGASA i Samoa nei.
Soifua.
Saunoaga Autu A Le Sui Palemia Ma Le Minisita O Tupe Le Afioga Mulipola Anarosa Ale Molioo I Le Tatalina Aloaia O Le Fonotele Aoao A Le Fagasa I Samoa 2026
- PM Corner
Recent posts
-
Prime Minister concludes Official New Zealand mission with major consultation of more than 700 Samoan Seasonal Workers in Blenheim [23 July 2026] -
Prime Minister begins final leg of New Zealand visit in Blenheim [22 July 2026] -
Prime Minister encourages strategic management of Samoa's Assets in New Zealand [21 July 2026] -
Prime Ministers of Samoa and New Zealand reaffirms Enduring Partnership [21 July 2026] -
Acting Prime Minister meets U.N.F.P.A. Regional Director